Kao višestoljetno sjedište distrikta ili kotara, Donja Stubica je okupljala i do 40000 žitelja, a upravno-političke značajke pogodovale su i kulturnom razvoju kraja. Na području Donje Stubice nalazimo od 16. do 19. st. nekoliko plemićkih dvorova i kurija koje su svoj procvat doživjele u doba baroka. Najpoznatiji je dvorac Stubički Golubovec, a župna crkva Presvetog Trojstva u rangu je najznamenitijih gotičkih sakralnih spomenika kulture Hrvatskog zagorja.

Organizirani društveni i kulturni život u Donjoj Stubici dokumentirano možemo pratiti od 17. st. kad se osniva škola, a istodobno zabilježeno je i postojanje crkvene Bratovštine kršćanskog nauka koja je djelovala gotovo dva stoljeća. Svoj nagli procvat društveni i kulturni život doživljava u drugoj polovini 19. st.

Škola osnovana na temelju austrijsko-hrvatskih zakona postoji od 1844. godine. Prvi učitelj državne škole bio je Mirko Planko, koji je najprije djecu poučavao u svojoj kući, dok 1847. g. nije dovršena prva školska zgrada. Od 1884. g. učitelj je Ivan Nepomuk Strgar koji započinje pisanje školske Spomenice, u koju su se upisivali važni povijesni događaji. Upravo zahvaljujući Spomenici i učitelju Strgaru postoje vrijedni podaci iz prošlosti škole i mjesta. Godine 1886. Donja Stubica dobila je prvu učiteljicu Gizelu Bračko, a 1888. dovršena je nova školska zgrada. Područna škola u Lepoj Vesi osnovana je 1909. g, u Stubičkim Toplicama 1933. g. te u Hruševcu 1947. godine.
Srednjoškolsko obrazovanje počelo se razvijati 1933/34. šk. god. kad je u Donjoj Stubici započela s radom škola učenika u privredi. Ova je škola djelovala do 1961. godine kad je preseljena u susjedno Oroslavje.
U razdoblju od 1941. do 1945. g. postojala je u Donjoj Stubici gimnazija koju je pohađalo četrdesetak učenika.
Suvremena školska zgrada izgrađena je 1958. godine.
Dječji vrtić „Bubamara“ osnovan je 1969. godine za devedesetoro polaznika u dobi 3-7 godina s kojima radi 12 odgajatelja. Od 1884. g. osnovana je i jaslička skupina.
Školski list „Pčelica“ izlazi od 1958. godine, kasnije mijenja ime u „Slap“. U suradnji s Kajkavianom od 1989. do 1991. g. izlazi školski list „Lepa Vest“.
Osnovna glazbena škola utemeljena je 1989. godine i djeluje u četiri odjeljenja.

Stubička čitaonica utemeljena je 22. travnja 1890. godine, a njena svrha bila je podupiranje hrvatske književnosti i umjetnosti, prikupljanje novina i časopisa, gajenje društvenosti, priređivanje koncerata i plesnih zabava. Pet godina kasnije, 1895. s radom počinje i knjižnica. Ovo nekad popularno sastajalište obrtnika, studenata i inteligencije bilo je kolijevka brojnih društava na početku 20. stoljeća. U ožujku 1911. g. unutar čitaonice osnovan je gudački kvartet. Godine 1919. počinje s radom klub „Zvono“ od kojeg kasnije, 1920. godine, nastaje društvo „Matija Gubec“ s pjevačkim i tamburaškim zborom. Ova društva ugasila su se tijekom Drugog svjetskog rata ili u prvim poslijeratnim godinama. Preživjevši nekoliko selidbi, Stubička knjižnica obnovljena je 1987. g. kao matična biblioteka u čijem sastavu su knjižnice u Mariji Bistrici i Oroslavju. Navedene knjižnice uključuju se u Bibliotečno informacijski centar Hrvatske. U sastavu Središnje knjižnice u Donjoj Stubici djeluje dječji odjel i igraonica.

Narodno sveučilište, osnovano 1970. g., objedinjuje kulturnu, obrazovnu i informativnu djelatnost i ustanove koje su se tim djelatnostima bavile. Godine 1998. mijenja naziv u Pučko otvoreno učilište Donja Stubica, u okviru kojeg se nalazi knjižnica i čitaonica, organizira se škola stranih jezika, tečajevi za djelatnike u gospodarstvu, te zabavne priredbe, koncerti i književne večeri. U sklopu Pučkog otvorenog učilišta postoji i uređeni izložbeni prostor u kojem se povremeno održavaju izložbe.

U sklopu Narodnog sveučilišta 1970. g., započeo je s eksperimentalnim djelovanjem Radio „Stubica“, a od 29. prosinca 1971. g. krenulo je i službeno emitiranje. Svakodnevno emitira 24-satni vlastiti program na 95,7 MHz i 106,9 MHz . Pokriva slušno područje cijelog Hrvatskog zagorja, Prigorja, istočni dio Slavonije, te gradove Varaždin, Čakovec, Samobor, Sisak i veći dio Zagreba.

U dvorac Stubički Golubovec 1978. godine Nacionalna i sveučilišna biblioteka smjestila je depozitorij sa 600 tisuća svezaka dubleta i neistražene knjižne građe. Stvaranjem zasebne zbirke kajkavske pisane i tiskane riječi, od 9. veljače 1989. g. u dvorcu počinje djelovati Kajkaviana, društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine koje okuplja 200-tinjak članova iz Stubice, Hrvatske i inozemstva. Kajkaviana čuva vrijednu zbirku pisane i tiskane građe o kajkavskom jeziku, a rezultate prikupljanja i istraživanja kajkavske književne i kulturno-povijesne građe publicira kroz izložbenu i nakladničku djelatnost. Donacijom Antuna Bauera, 1998. godine, Gradu stvara se stalna izložba odabranih radova hrvatskih slikara. U obnovljenoj reprezentativnoj palači dvorca koncertiraju najeminentniji hrvatski glazbenici, održavaju se književne večeri i promocije, stručna i popularna predavanja, a Kajkaviana kroz svoju izložbenu, koncertnu i nakladničku djelatnost postaje središtem kulturnih zbivanja Donje Stubice.

Već krajem prošlog stoljeća u Donjoj Stubici djelovali su povjerenik Matice Hrvatske s članovima, te Društvo Sv. Jeronima. Godine 1991. u Donjoj Stubici osnovan je ogranak Matice Hrvatske koji ima 24 člana.

U Donjoj Stubici djeluje Gradska limena glazba, osnovana 1891. godine istodobno kad i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Ovo je društvo 1936. godine izgradilo društveni dom u Golubovečkoj ulici u kojemu je od tada djelovalo kino. DVD Donja Stubica proslavilo se kako požrtvovnošću u zaštiti od požara, tako i kulturno umjetničkom djelatnošću i sudjelovalo je na brojnim smotrama diljem Hrvatske.

Među zapaženijim zborovima Hrvatskog zagorja bio je instrumentalni i pjevački zbor Kulturno umjetničko društvo „Stubica“. Osnovan je 1976. godine., a djelovao je 26 godina.

U Donjoj Stubici od 1988. godine djeluje Likovna galerija „Drempetić“. U njoj svoja recentna djela izlaže akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić, kojeg današnja kritika stavlja u sam vrh neoromantičarskog umjetničkog pravca.

Uz razne suvremene izričaje, za uglavnom mlađu populaciju, u klub mladih Stub-klubu, organiziraju se i izložbe, a posebno se njeguje umjetnička fotografija.

U Donjoj Stubici osnovan je 1964. godine Odbor za proslavu 400. obljetnice Seljačke bune koji je tijekom svojeg devetogodišnjeg rada ostvario osnovni cilj - osnivanje Muzeja seljačkih buna, za koji je odabrana lokacija Samci u Gornjoj Stubici.

U Fellerovoj zgradi u Donjoj Stubici nalazi se dobro očuvani inventar stare apoteke, ljekarnički ormari u bidermajerskom stilu s posudama i ostalim predmetima za spravljanje i prodaju lijekova s prijelaza iz 19. u 20. st., te se planira osnovati mali muzej ljekarništva.

Od sredine devedesetnih godina prošlog stoljeća u siječnju se obilježava obljetnica Seljačke bune. Tom prigodom, pod nazivom Zdignite brati zastave, hej!, uprizore se događanja i likovi iz Bune, te se organiziraju interaktivni susreti s publikom i radionice Gubec i Tahy.

U Donjoj Stubici izlazi informativno glasilo „Stubički glasnik“ i humoristični list „Zagorski potepuh“.